Invest in Srebrenik

Invest in Srebrenik - www.invest.srebrenik.ba

STRATEGIJA RAZVOJA

strategija razvoja

EKOLOŠKI AKCIONI PLAN

leap

Budžet

budzet

Geografija Srebrenika

1.Geografski položaj i karakteristike prostora Općine Srebrenik
Savremeno zdanje firme Kopex-Sarajlić (sada Sarkop) na ulazu u Srebrenik

Općina Srebrenik se nalazi na sjeveroistoku BiH, administrativno pripada Tuzlanskom kantonu i Federaciji BiH, a ekonomski, regiji Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina.

Veličina općine je 248 km2.

Sredinom teritorije teče rijeka Tinja u dužini od  oko 20 kilometara. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, te magistralni put ®upanja-Tuzla-Sarajevo. S općinom Srebrenik graniče općine Tuzla, Lukavac, Gračanica, Gradačac te Distrikt Brčko.

Istočnim dijelom općine proteže se planina Majevica, čiji najviši vrh iznosi 917 metara. Općina spada u brdsko poljoprivredni rejon. Klima je umjereno kontinetalna sa naglašenim godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci bujičnog su karaktera.

U vrijeme jačih padavina dolazi do poplava poljoprivrednog zemljišta i objekata uz rijeku i pritoke. Karakteristike terena koje zauzima općina su složena geološka građa i tektonski sklop, što ima za posljedicu pojavu erozije i klizišta.

2. Prirodna bogatstva

2.1. Mineralna bogatstva

Općina Srebrenik se nalazi u području unutarnjih Dinarida. Bez obzira na to, što se u Tuzlanskom kantonu, tj. u neposrednoj blizini, nalaze velika ležišta lignita, mrkog uglja, kamene soli, cementnog lapara, gline i drugih mineralnih sirovina na području Općine Srebrenik se ne nalaze značajniji mineralni resursi.

Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla i kobalta, kamenog uglja, glina i industrijskog kamena. Od istraženih mineralnih sirovina za eksploataciju je interesantan krečnjak, čije rezerve iznose oko 52 miliona tona.

Na temelju nepotpunih istraživanja procjenjuju se rezerve kamenog uglja na 1,933 miliona tona. Ove rezerve su interesantne sa stanovišta kvalitete i debljine sloja, ali bi uslovi eksploatacije zbog nagnutog terena bili veoma teški. Prilikom planiranja uređenja prostora treba imati u vidu da bi u dogledno vrijeme moglo doći do eksploatacije uglja i gline.

2.2.Poljoprivredno zemljište, šume i drvna masa

Općina raspolaže površinom od 24.793 hektara čija je struktura slijedeća:
Tabela

 Tip zemljista
 Individulani sektor
 Državni sektor
 Ukupno
 %
 Oranice
10.201 Ha
275 Ha
10.476 Ha
43
 Voćnjaci
1.977 Ha
92 Ha
2.069 Ha
8
 Pašnjaci
761 Ha
107 Ha
868 Ha
3
 Livade
490 Ha
27 Ha
517 Ha
2
 Šume
5.374 Ha
3.878 Ha
9.253 Ha
37
 Neplodno zemljište
552 Ha
1.059 Ha
1.701 Ha
7
 Ukupno
19.355 Ha
5.438 Ha
24.793 Ha
100

 

Od ukupne površine općine oko 44% otpada na šume i neplodno zemljište, dok preostalih 56% čini poljoprivredno zemljište. Prema izvršenoj kategorizaciji zemljišta 1982 godine na visokokvalitetno zemljište (najlakše obradivo) otpada 1.782 hektara ili 11,9 %, a nalazi se u aluvionu rijeke Tinje i njenih pritoka. Ove površine značajno su smanjene zbog izgradnje raznih privrednih i stambenih objekata uz magistralni put, odnosno rijeku Tinju.

Oko 47% od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta čini kvalitetno poljoprivredno zemljište.Bez obzira na to što je minimum zemljišnog fonda po stanovniku 0,17 hektara, pokazatelj obradivog zemljišta po stanovniku na području općine ne smatra se povoljnim pa se deficit zemljišta mora nadoknaditi intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.

Pod šumama se nalazi oko 37% općinske teritorije. Procjenjuje se da općina raspolaže sa 966.000 kubnih metara drvne mase što po stanovniku općine iznosi 21,5m3. Po ovom pokazatelju općina je ispod prosjeka BiH (84,9 mpo stanovniku) i Regije «Sjeveroistočna Bosna» (38,1 mpo stanovniku). Šume su niže baritetne vrijednosti, sa velikim nagibima i izraženim erozivnim procesima. Bespravna sječa šume još uvijek je izražena na području općine.

2.3. Vodni resursi

Snabdijevanje vodom za piće i sanitarnom vodom domaćinstava i privrede je  za oko 80% potreba organizirano preko 70 mjesnih i lokalnih vodovoda. Samo 20 vodovoda ima izraženu i definiranu izdašnost izvorišta i sagledanu mogućnost dugoročnog snabdijevanja. Kao potencijalni resurs na području općine  su indentificirane termomineralne vode u toku hidrogeoloških istraživanja rađenih 1982 i 1983 godine. Za potvrđivanje i iskorištavanje ovog resursa, koji može biti značajna komponenta razvoja općine Srebrenik potrebna su dodatna istraživanja.

3. Infrastruktura

Otpadne vode naselja priključenih na gradski vodovod se odvode  kanalizacijskom i kolektorskom mrežom do uređeja za prečišćavanje otpadnih voda sjeverno od grada Srebrenika. Trenutni kapacitet uređeja je 12 000 EBS, sa planiranim proširenjem na 18000 EBS ( ekvivalentni broj stanovnika). Odvodnjom u gradskom dijelu otpadnih voda je obuhvaćeno oko 70% korisnika. Industrija nije adekvatno priključena na sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

Snabdijevanje vodom na području cijele općine Srebrenik je organizovano gradskim vodovodom u gradu Srebrenik (oko 400 priljučaka) i preko većih mjesnih vodovoda: vodovod Špionica- Ormanica (800 priključaka), vodovod D.Potok (550 priključaka), vodovod Tinja (312 priključaka), vodovod ?ekanići, Falešići i Brnjičani (450 priključaka). Ostala naselja se snabdijevaju vodom putem  60 lokalnih vodovoda. Za mjesno područje Podorašje u izgradnji je vodovod koji bi trebao imati 500 priključaka.

Glavni kapacitet upotrijebljenih i korisnih voda na teritoriji općine Srebrenik je rijeka Tinja, koja u toku  sušnog perioda ima vrlo male (zanemarljive) pritoke. Tinja je svrstana u II kategoriju vodotoka, pa se iz navedenih razloga nameće nužnim problem  prihvata netretiranih zagađenih voda, u naseljima uzvodno od Srebrenika (D.Potok, Tinja, Podorašje) i nizvodno za naselja Špionice.

Općinsko područje Srebrenik snabdijeva se električnom energijom preko elektro-energetskog sistema Fedaracije BiH putem primarne transformatorske stanice (TS) 110/35/20/10 kV Srebrenik I TS 35/10 kV Lipnica. Napajanje kupaca vrši preko 10 kV vodova koji napajaju 144 TS 10/0,4 kV sa TS 110/35/20/10 kV Srebrenik i jednog 10 kV voda sa TS 35/10 kV Lipnica koji napaja 21 TS 10/04 Kv na podrčju Tinje.

Kada je u pitanju kvalitet isporuke električne energije i sigurnost postojeće mreže, stanje nije zadovoljavajuće, jer je mreža 10 kV uglavnom podkapacitirana.Poseban problem je napajanje područja Tinje, gdje je neophodno izgraditi trafostanicu naponskog nivoa 110/10 kV, za koju postoji idejno rješenje međutim ne nalaze se sredstva.Mreža 0,4 kV je najlošiji dio distributivne mreže. I pored ulaganja koja su vršena nakon rata, mreža je i dalje u lošem stanju, sa malim prosjecima, tako da je potrebna njena temeljnija rekonstrukcija.

Sva naseljena mjesta na području općine su pokrivena telefonskom mrežom. Ukupan broj telefonskih korisnika je oko 8.500. Oko 90% općinskog područja je pokriveno mobilnom telefonijom. Glavna čvorna centrala nalazi se u glavnoj pošti u Srebreniku, a krajnje centrale su u mjesnim poštama Sladna, D.Potok, Tinja i Jasenica.Od glavnih čvornih i krajnjih centrala granaju se izdvojeni stupnjevi prema Špionici I, Špionici II, Gornjim Moranjcima, Cage-Lipje, Zahirovići i Gornjem Srebreniku. U naseljenim mjestima Sladna, D.Potok, Tinja i Jasenica telefonska mreža je nadzemna. Centrale u navedenim mjestima su zastarjele, te se planira zamjena novim. To su ujedno i kritična podučja, a osim toga u mjestima Tinja i Jasenica uslijed ratnih dejstava mreža je oštećena i djelomično uništena.

Do naseljenih mjesta u pravcima Srebrenik-G.Srebrenik-Okresanica, Srebrenik - Srebrenik Gornji, Srebrenik-Zahirovići, Srebrenik-G Moranjci, Srebrenik-D.Potok-Cage, Srebrenik- Špionica, mreža je podzemna i radi se o optičkim kablovima. Planira se polaganje optičkih kablova i na slijedećim pravcima: Srebrenik-Sladna, Srebrenik-D Potok-Tinja-Previle, Srebrenik-Tinja-Jasenica.Podzemni vodovi nisu snimljeni, te su vrlo česti prekidi istih uslijed prosijecanja saobraćajnica i drugih zemljanih radova.

4. Stanovništvo i demografija                                                                                              

Prema posljednjem popisu stanovništva 1991 godine općina Srebrenik je imala 40.796 stanovnika. U toku rata nastale su izmjene u demografskoj slici općine u odnosu na 1991 godinu.Procjena općinskog razvojnog tima o broju stanovnika za 2003 (45.000 stanovnika) se razlikuje od procjene Federalnog zavoda za statistiku (42,033 stanovnika). Procjena općinskog LER tima o broju stanovnika za 2003. godinu se bazira na podacima o prirodnom prirastaju i podacima o izbjeglom stanovništvu koje se trajno naselilo na području općine. Gustina naseljenosti stanovništva je 181 stanovnik na km2, što je niže od TK koja prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2003 godini iznosi 192 stanovnika na km2. Međutim gustina neseljenosti u Općini Srebrenik je značajno veća od  prosjeka regije, i prosjeka BiH (75 stanovnika na km2).

Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Naselja su: D.Potpeć, G.Potpeć, Tinja G, Tinja D., D.Potok, Behrami, Šahmeri, Dedići, Seona, Lipje, Cage, Ljenobud, Bjelave, Kuge, Like, Rapatnica, Kiseljak, Uroža, Luka, Brda, G.Moranjci, Falešići, ?ekanići, Brnjičani, D. Moranjci, Ibrići, Gulami, Hrvati, Omerbašići, Hodžići, Ahmići, Pirage, Vikali, Murati, Salihbašići, Lušnica, Crveno Brdo, Jasenica, Drapnići, Podorašje I, Podorašje II, Lisovići, Brezik, Kurtići, Zahirovići, Straža, Babunovići, Bare, ćehaje, Ježinac, G.Srebrenik, D.Srebrenik, ćojluk, N.N.Polje,   Srebrenik I, Srebrenik II, Centar Špionica, D.Špionica, G.Špionica, Srednja Špionica, Cerik, Tutnjevac, i Huremi. Centar općine je grad Srebrenik.

Procjenjuje se da oko 12.800 stanovnika živi u urbanim naseljima ili 28%, dok preostalih 32.200 stanovnika ili 72% spada u stanovništvo koje živi u ruralnim naseljima.

U periodu od 2000 do 2003. godine prosječno se rađalo 452 djece godišnje, dok je prosječan broj umrlih osoba za isti vremenski period bio 221 stanovnik godišnje.

Trend pada prirodnog priraštaja je posljedica teške ekonomske situacije u državi, nemogućnosti zapošljavanja, loših uslova života, nemogućnosti rješavanja osnovnih egzistencionalnih potreba i neodgovarajuće zdravstvene zaštite. Prirodni priraštaj stanovništva u periodu 2000-2003 godina iznosi prosječno 230 stanovnika ili 5 stanovnika na svakih 1000 stanovnika.

Također vidimo da u posljednje četiri godine imamo kontinuiran pad prirodnog prirasta stanovništva. Radno sposobno stanovništvo čini 65% ukupne populacije. Slijedi stanovništvo od 0-14 godina sa 9.800 stanovnika ili 22% od ukupnog broja stanovnika, a najmanju grupu čine osobe od 65 i više godina na koje otpada 5.800 stanovnika ili 13% od ukupnog broja stanovnika Općine Srebrenik. U odnosu na 1991. godinu starosna skupina od 0-14 godina smanjila brojčano, kao i njen udjel unutar ukupne populacije (sa 25% na 22%). Nasuprot tome imamo brojčano povećanje starosne grupe radno sposobnog stanovništva, međutim njen udio u ukupnoj populaciji u 2003. godini je manji za 2% u odnosu na 1991. godinu. Jednina starosna grupa u kojoj bilježimo brojčani porast i ujedno i porast procentualnog udjela u ukupnoj populacije je populacija starija od 65 godina. U odnosu na 1991. godinu njen udio u ukupnoj populaciji je porastao za 5%. Kretanje starosne struktura stanovništva na području Općine Srebrenik ukazuje na trend starenja populacije.

Načelnik općine Srebrenik - dr. sci. Nihad Omerović

nihad omerovicNihad Omerović je rođen 28.10.1969. godine u mjestu Falešići, općina Srebrenik. Srednju mašinsku školu završio je 1987. godine u Srebreniku, a zbog nesretnih okolnosti i agresije koja je pogodila našu zemlju visoko obrazovanje nastavio je tek nakon završetka rata. Diplomirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu u Tuzli, 1998. godine...
Opširnije o načelniku

 

Općinsko vijeće

opcinsko vijeceOpćinsko vijeće je predstavnički organ građana Općine i organ lokalne samouprave izabran na temelju općeg biračkog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na način određen zakonom. Općinsko vijeće donosi opće akte i druge akte u okviru samoupravnog djelokruga Općine te obavlja druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim statutom. Općinsko vijeće broji 29 vijećnika.

Program rada Općinskog vijeća (.pdf)        Općinsko vijeće

Općinske službe

zgrada opcinePoslove lokalne samouprave i uprave iz djelokruga Općine kao i poslove uprave koje su viši nivoi vlasti prenijeli na Općinu, obavljaju općinske službe za upravu i druge službe na način utvrđen zakonom ili drugim propisima. Odlukom o organizaciji Općinskih službi za upravu i obrazovanju kabineta Općinskog načelnika uređuje se: broj, naziv, djelokrug poslova Općinskih službi za upravu, način rukovođenja i koordinacije, te druga pitanja vezana za organizaciju i djelokrug rada Općinskih službi za upravu.
 

icon municipality Služba za prostorno uređenje i zaštitu okolice icon municipality Služba civilne zaštite
icon municipality Služba za boračko-invalidsku zaštitu i društvene djelatnosti icon municipality Služba za opću upravu i zajedničke poslove
icon municipality Služba za poduzetništvo, lokalni razvoj i investicije icon municipality Služba za finansije i inspekcijski nadzor
icon municipality Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove  

  

Video o aktuelnoj situaciji i budućim projektima

 

korisni linkovi2

Anketa

Da li ste za prelazak matičnih ureda iz MP-a u Srebrenik

Bilten općine Srebrenik

bilten op sreb

Brojač posjeta

Danas: 34

Juče: 195

Ove sedmice: 511

Ovog mjeseca: 4511

Ukupno: 21519

Pretraga

Linkovi

Savez općina i gradova Federacije BiH

Vlada Tuzlanskog kantona

Agencija za državnu službu FBiH

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA)

Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK)

Info platforma HOĆU.ba