Iako je međunarodni sud u Hagu presudama naredbodavcima i izvođačima genocida u Srebrenici jula 1995. godine okarakterisao događanja u Srebrenici kao zločin genocida, danas je na sceni u susjednoj Republici Srbiji i republici Srpskoj projekat negiranja genocida, što mnogi smatraju posljednjom fazom genocida, osporavanjem naučno utemeljenih činjenica i dokaza o počinjenom zločinu. Genocid u Srebrenici predstavlja zaokruživanje procesa zločina nad Bosnom i Hercegovinom i njezinim građanima – dovršenje projekta „čiste” srpske teritorije u Bosni i Hercegovini. Srebrenica se pojavljuje kao mjesto stravičnog zločina genocida i simbol stradanja drugih gradova u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici se zaokružuje i dovršava barbarski pohod ekspanzionističkog režima koji je ognjem i mačem pravio “Veliku Srbiju”. Srebrenica je čvorno mjesto mape i mreže zločina genocida nad Bošnjacima. Zato u Općinskom društvu BZK “Preporod” Srebrenik smatraju da je kultura pamćenja u Bosni i Hercegovini danas potrebna više nego ikada prije. Posebno je važno pitanje memorijalizacije genocida u Srebrenici. Srebrenica je vlasništvo Bosne i Hercegovine. Zato genocid u Srebrenici mora postati dio zajedničke bosanskohercegovačke kulture sjećanja, uz povlačenje politike iz srebreničke kulture sjećanja. Genocid se nužno treba proučavati i naučno istraživati iz naučnih i društvenih razloga. Obrazovanje i vaspitanje u procesu učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici. Referat u povodu 11. jula, Dana sjećanja na žtrve genocida u Srebrenici, podnio je Mirza Suljagić, predsjednik izvršnog odbora općinskog društva BZK “Preporod” Srebrenik.
